Dragana Balić je dugogodišnja instruktorka joge. Za nju, joga uvek vraća smisao postojanja. Šta god da nam se dešava, negde u joga tekstovima je već predviđeno, napisano i objašnjeno. Ona je nedogmatska, naučna i iskustvena duhovnost. Kako Dragana voli da istakne, joga kaže „nemoj da veruješ, imaj iskustvo“
Koje su blagodati joge?
Neke od osnovnih blagodati joge su smanjena anksioznost i napetost tela, oslobađanje od stresa, bola i hroničnog umora. U tome nam mogu pomoći mnoge tehnike, poput kontrolisanog disanja (pranayame), fizičkih položaja (asana) i tehnika duboke relaksacije (joga nidra). Kontrolisanim disanjem opuštamo celo telo, stičemo staloženost i stabilnost, jačamo dijafragmu, obogaćujemo telo kiseonikom i životnom snagom.
Jedan od najuspešnijih metoda današnjice jeste tehnika duboke relaksacije – joga nidra. Njenom primenom utičemo na regulaciju visokog krvnog pritiska i broja otkucaja srca, poboljšavamo digestivne funkcije i jačamo imunološki sistem, smanjuju se simptomi anksioznosti, depresije, vrtoglavice, astme i nesanice.
Joga nas uči dubokom i usporenom disanju pomoću dijafragme, što u stresnim situacijama može da nam bude od koristi, budući da tada disanje postaje brzo i plitko ili se čak može zaustaviti na nekoliko sekundi. Istovremeno, kada se skoncentrišemo na dah, dajemo podsticaj umu da ukloni neprijatne misli i osećaj uznemirenosti. Zajedno sa asanama, uklanja se napetost mišića i telo se duboko opušta. Tako otklanjamo nagomilanu napetost i telo se smiruje.
Da li je vinyasa yoga slična power ili fitness yogi?
Postoji samo jedna joga, a to je ona čiji ciljevi prevazilaze fizičku akrobaciju i izgled. Po formi, ovi stilovi mogu biti slični, ali se kvalitet i cilj vežbanja razlikuje prema pristupu škole i instruktora. Vinyasa yoga ne mora uvek da znači napredan nivo vežbanja. Ona može biti veoma mekana i lagana, i kao takva, prilagodljiva svakome.
Postoji samo jedna joga, a to je ona čiji ciljevi prevazilaze fizičku akrobaciju i izgled
Joga nisu preteški i nedostižni položaji tela ili suprotno tome pasivno ležanje. Vežbanje joge je priprema tela za dublja i lepša iskustva života, za duhovne spoznaje i više energije. U tom smislu, stil vežbanja možemo menjati u skladu sa vremenom u kome živimo ili u skladu sa našim potrebama, ali je cilj uvek isti. Samo ona praksa koja za cilj ima samospoznaju može se zvati joga, sve ostalo je fitnes.
Da li je joga u suprotnosti sa ostalim sportovima?
Naravno da ne. Joga može da bude sjajna dopuna ostalim sportovima ali se i ona može dopuniti drugim vrstama treninga. Čovek je stvoren da se kreće. Mi smo u velikom procentu voda i ukoliko se dovoljno krećemo, ta voda je poput bistrog potoka, a ukoliko ne, ona postaje ustajala bara. Sve se u nama neprekidno kreće i svaka vrsta kretanja je potrebna i važna.
Joga nije samo fizičko vežbanje već i fizikalna terapija, trening, antistres seansa, masaža i energetski tretman, ali i rad na svom karakteru i upoznavanje svoje duhovne prirode. Postoji mnogo zabluda u ovoj oblasti poput podele na sportske i nesportske tipove. Nije svako genetski predisponiran da bude profesionalni sportista, ali je svakom čoveku potrebno kretanje. Nažalost, trening je za većinu ljudi ,,mučenje“ zarad rezultata. Umesto vežbanja iz ne-ljubavi za telo, najbolje rezultate daje upravo suprotan pristup – vežbanje iz ljubavi za telo, čemu nas najbolje uči joga. Važno je znati da joga nije zamenljiva drugom vrstom treninga, ali uvek postoji mogućnost da pored joge vežbate još nešto. Joga nije samo fizičko vežbanje već i fizikalna terapija, trening, antistres seansa, masaža i energetski tretman, ali i rad na svom karakteru i upoznavanje svoje duhovne prirode.

Da li ako izučavamo duhovni aspekt joge moramo da prihvatimo određeno verovanje koje dolazi sa Istoka?
Univerzalnost joge dolazi upravo iz njenog naučnog pristupa čoveku. Ona je metodologija za lično iskustvo duhovne prirode. Ona kaže: “Nemoj da veruješ, imaj iskustvo.” Ako jeste vernik (bilo koje religije), joga kaže da vam na putu samospoznaje to može biti od pomoći, ali da, ukoliko niste vernik, to nije nužnost.
Joga počinje od onoga što znamo da jesmo, i to je ono sa čime raspolažemo. Joga počinje od tela i uma, a ne od dogme u koju treba verovati. Produbljivanjem ličnog iskustva o sopstvenoj prirodi i prirodi života, u jednom trenutku ćemo doći do spoznaje o postojanju jedne jedinstvene svesti, energije koju u kvantnoj fizici i savremenoj psihologiji zovu univerzalno polje, u religijama Bog a u jogi i sličnim disciplinama svest ili ljubav.
U svojoj univerzalnosti joga vam daje razne tehnike u zavisnosti od vašeg senzibiliteta. Ako je devocija sklonost vašeg bića, ako imate emotivni odnos i osećaj za kreatora – postoji put za vas. Ukoliko pak niste takvi, i tada postoji rešenje. Joga nikada nikog nije povela u rat, ona rešava konflikte ulazeći u ono univerzalno i jedinstveno u svima nama. Sa tim spoznajama možete biti samo bolji vernik ili zdraviji ateista. To je za jogu potpuno irelevantno. Jedino što se računa je koliko smo utemeljeni u vrlinama.
Joga nije samo fizičko vežbanje već i fizikalna terapija, trening, antistres seansa, masaža i energetski tretman
Kako postati joga instruktor?
Joga instruktor je zanimanje koje poslednjih godina i na našim prostorima postaje veoma popularno. Razloga za to je mnogo. Naravno, potpuno je prirodno da smo dobrobiti joge kao veštine prvo iskusili u svom životu, jer je to jedini način da u pozivu joga instruktora sutra uživamo. Svaki čovek srećan je kada svojim radom doprinosi da se ljudi smeju, plaču od ganuća, osećaju zahvalnost prema životu, ozdravljuju i postaju bolji ljudi. Važno je imati u vidu da su neka znanja o jogi dobro poznata ljudima i da su njihova očekivanja od nas kao instruktora postala mnogo veća nego pre deset godina.
Od nas se često očekuje da smo doktori, fizioterapeuti, psiholozi, sveštenici i u dobroj fizičkoj kondiciji. To poverenje je važno ali treba se na pravi način nositi sa njim, uputiti dalje kada je potrebno, govoriti iz srca i dobre namere, biti iskren i posvećen.
Od nas se očekuje da smo iskreni, da ono što promovišemo živimo. Ali nije neophodno da postanemo savršeni da bismo znanja širili dalje, rad sa drugima je najbolja prilika i za lični razvoj. Ali očekuje se da smo iskreni, da smo svesni svojih ograničenja i da dajemo ono što stvarno imamo i zajedno sa svojom grupom rastemo. Takođe, očekuje se od nas da znamo dosta o telu zapadnog čoveka, posledicama savremenog načina života i da znamo da se nosimo sa njima kako bi vežbanje bilo bezbedno. Joga je sama sebe dokazala kroz vekove postojanja, naš zadatak je da znamo kako da pravilno kombinujemo i prilagodimo položaje vremenu u kome mi živimo i pustimo jogu da deluje.
Šta je ono što je neophodno da jedan uspešan joga instruktor danas zna i što može naučiti u tvojoj Šiva Šakti školi?
Pre svega, važno je da znamo šta je joga kao celina. Fizički položaji su samo deo nje ali ako se rade pravilno oni su mnogo više od fizičkih položaja. Oni su psiho-fizički i duhovno-fizički položaji. Pravilnim vežbanjem, mi se rešavamo pogrešnih uverenja, trauma, potisnutih emocija, mi ozdravljujemo dušu i telo i otkrivamo svoju pravu prirodu. Uz znanje o joga filozofiji i psihologiji naš put ka samospoznaji postaje avantura puna radosti. Druga važna stvar je da razumemo i sam fizički aspekt joga položaja, anatomiju i biomehaniku pokreta kako bismo bezbedno poveli ljude na put joge. I treća veoma važna stvar je da razvijemo veštinu vođenja časa. Kratke, jasne instrukcije, kada da vežbamo sa grupom a kada da samo govorimo i popravljamo. Kako da svoje telo sačuvamo i tako dalje.
Dobar učitelj joge će svojim primerom inspirisati na intuitivno kretanje, ali ipak uz adekvatno znanje o biomehanici pokreta i anatomiji, jer ćemo se jedino tako osećati sigurno i prepustiti se putovanju koje samo počinje od tela a završava se u svesnom bivanju u radosti.
Tekst: Jovana Radonjić / Foto: Jasmina Stajanović
Ostavite odgovor